Dijareja • Proliv

Dijareja (proliv) je stanje u kome se izlučuje povećana količina vodenastih stolica (više od 300gr u toku 24 sata). Često je izazvana virusima ili/i bakterijama i može biti akutnog toka (kratkotrajni period) i hronična (dugotrajna), kada traje duže od dve nedelje.

Veliki broj ljudi u nekom periodu života dobije dijareju, koju često je prate bolovi u stomaku, mučnina (muka) i povraćanje.

Uzroci

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Uzrok dijareje je obično konzumacija vode za piće zaražene bakterijama, zatim nedovoljno kuvano meso i jaja ili pak neadekvatna higijena u kuhinji, drugim rečima infekcija. Na globalnom nivou, sedmoro dece umre od dijareje svakog minuta, uglavnom usled lošeg kvaliteta pijaće vode i neuhranjenosti, koji su još uvek veliki problem za veći deo svetske populacije.

Kao najčešće uzroke izdvajamo:

  • Dijareju obično izazivaju bakterijske i virusne infekcije usled trovanja hranom.
  • Dijareja takodje može biti izazvana bakterijama i virusima koji se prenose sa osobe na osobu. Iz ovog razloga, veoma je bitno pranje ruku sapunom i vodom posle upotrebe toaleta.
  • Kvalitet hrane kao ni eventualna kontaminacija hrane ne mogu se odrediti samo na osnovu mirisa i izgleda. Nekad je očigledno da je hrana pokvarena, ipak zaražena hrana je obično uobičajnog izgleda i mirisa.

Dijareja se ispoljava kada mikroorganizmi iritiraju sluzokožu tankog ili debelog creva, što završava abnormalno velikim količinama vode u stolici.

Iritirana creva posaju veoma aktivna, kontrahujući se preterano i nepravilno izazivajući tako bolove u stomaku (kolike). Ovo može biti praćeno mučninom, povraćanjem i hladnim znojem. U nekim slučajevima stolica može sadržati krv.

Trovanje hranom

Odredjene bakterije(obično stafilokoke) iritiraju digestivni trakt svojim toksinima. Oni utiču na sluzokožu creva mnogo pre (par sati) nakon same bakterijske infekcije (Shigella, Salmonella, E. Coli). Iz ovog razloga ljudi sa upalom ili ranama na rukama nebi trebali da pripremaju hranu za druge.

Trovanje hranom: simptomi, dijeta i lečenje

Ostali uzroci

Kada uzimaju antibiotike, mnogi ljudi dobiju dijareju koja se može zadržati i nakon što je terapija antibioticima završena.

Do dijareje dolazi zbog toga što antibiotici menjaju bakterijsku floru creva. Ovo nije alergijska reakcija. U retkim slučajevima, kao što je dijareja izazvana pseudomembranoznim kolitisom, koji izaziva bakterija Clostridium difficilebolničko lečenje može biti neophodno.

Hronična dijareja

Hronična dijareja često ukazuje na neki ozbiljan poremećaj, kao npr.:

  • Sindrom iritabilnih creva
  • Akutne, rekurentne (ponavljajuće) ili hronične intestinalne infekcije (npr. Salmonella-ma)
  • Hronična intestinalna inflamacija (Ulcerozni kolitis i Kronova bolest)
  • Hronični pankreatitis, kod koga su prisutne masne stolice.
  • Intolerancija na laktozu (laktozna intolerancija)
  • Nekontrolisana upotreba laksativa
  • Nepravilna ishrana (konzumiranje enormnih količina alkohola, kafe i slatkiša)
  • Poremećaji metabolizma (Diabetes mellitus i hipertireoidizam)
  • Alergija na gluten – celijakija

Prateći simptomi dijareje

Pored čestih vodenastih stolica, kod dijareje se mogu prepoznati još i:

Koji su znaci upozorenja?

  • Krv u stolici
  • Gnoj u stolici (žućkasta sluz)
  • Nemogućnost uzimanja tečnosti usled povraćanja
  • Dehidratacija – simptomi obuhvataju izlučivanje male količine tamnog urina, pospanost, suvu sluzokožu usta i žeđ
  • Akutna dijareja kod beba
  • Akutna dijareja kod starih osoba

Kućno lečenje

U slučaju akutne dijareje, preporučljivo je piti što više tečnosti (3-4 litre na dnevnom nivou) sa šećerom ili soli. Gotovi praškovi za rehidrataciju (Rehidran) mogu se kupiti u apoteci sa upustvom za upotrebu. Znak da je uneto dovoljno tečnosti je promena boje urina u svetložuto. Poželjno je jesti nešto što sadrži soli, kao što je čips ili supa iz kese. Nakon akutne dijareje poželjno je izbegavati mlečne proizvode neko vreme.

Kada treba konsultovati lekara?

Konsultujte lekara kada prepoznate neke od znakova upozorenja. Kada se dijareja javila za vreme ili po povratku sa putovanja iz inostranstva – dijareja putnika. Kada imate konstantan proliv duže od 24h.

Kako se još proliv može lečiti?

Dijareja (proliv) se obično uspešno sanira kod kuće i obično se povlači u toku nedelju dana. Terapija antibioticima retko je neophodna, čak može da izazove neželjene efekte kao što je hronična dijareja.

Antidijarojici mogu biti upotrebljeni, osim u slučajevima kada je u stolici prisutna krv ili gnoj ili je dijareja praćena visokom temperaturom.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

3 • Pitanja i odgovori

  1. Imao sam probleme sa stomakom ceo zivot. Poslednjih nekoliko godina bilo je sve gore i gore, otprilike pre de i po godine, zapoceo sam novi posao, vozim autobus ceo dan. Od tada imam dijareju i zatvor. Doktor mi je prepisao miralax koji nekad odradi svoj posao, ali mi je dat zbog lenjih creva. Moj jedini simptom je bol u donjem delu stomaka levo, to se dogadja prilicno cesto, jako boli, obicno se desava u jutarnjim casovima kada sam na poslu, mada ponekad se javi i popodne kada moram da idem kuci u toalet i po tri puta, ali i dalje boli. Nemam gubitak tezine i krvi u stolici.
    Jako sam nervozan zbog ovoga, zakazao sam kod gastroenterologa pregled i trazicu kolonoskopiju za dve nedelje.

  2. Poslije izlaska iz bolnice ,majka je imalo kovid i upalz pluca poslije toga dobila je proliv od antibiotika,pila je probijotik i orvazil poslije toga opet je krenulo,sta da radim?

Napišite Vaš odgovor/pitanje