Clostridium botulinum – Botulizam

Clostridium botulinum je Gram-pozitivna bakterija. Raste u anaerobnim uslovima. U nepovoljnim uslovima stvara sporu. Izaziva botulizam (botulus lat. kobasica), bolest nastaje usled dejstva neurotoksina koji se unosi hranom i izaziva mlitave paralize. Botulinumski toksin je jedan od najjačih bakterijskih egzotoksina. Postoje različiti tipovi ovih bakterija u zavisnosti od njenih antigenskih odlika (A, B, C, D, E, F i G).

Osobine bakterije

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

C. botulinum je pokretna bakterija. Poseduje 6-20 peritrihijalno raspoređene flagele. Biohemmijska aktivnost bacila je izražena. Moć razgradnje šećera i proteina je njihova osobina. Sadržaj konzerve koja je kontaminirana i u kojoj se razmnožava C. botulinum smrdi kiselo. Zbog nakupljanja gasa, koji nastaju kao posledica metabolizma klostridija, poklopac je deformisan i izbočen („bombirana konzerva“). Kao što je gore pomenuto, postoje više antigenskih tipova C. botulinum-a. Svaki od tipova produkuje antigenski različit toksin. Tipovi A, B i E su najčešće povezani sa oboljenjima ljudi. Intoksikacija tipova A i B je najčešće povezana sa konzumacijom mesnih konzervi, kobasica i sušenih i dimljenih mesnih prerađevina, a intoksikacija tipom E iz salamure i dimljene ribe i ribljih konzervi.

Botulinski toksin

Botulinumski toksin je egzotoksin. Predstavlja protein sastavljen od dve subjedinice.

Otpornost bakterije

Spore C. botulinum su otporne, čak i na visokim temperaturama. Kontaminirana hrana je pogodna za aktivaciju spora i prelazak u vegetativni oblik (povrće, sušeno meso). Naročito ona hrana koja je pakovana u vakum pakovanja, kao i zimnica pripremana u kućnim uslovima ili nepravilno sterilisane konzerve. Vegetativni oblici oslobađaju toksin u hranu, a alkalne namirnice su povoljnije za produkciju toksina od kiselih.

Botulinumski toksin je otporan na dejstvo enzima u digestivnom traktu. Međutim on je termolabilan, što bi značilo da ga kuvanje inaktiviše.

Botulinumski toksin je neurotoksin, deluje tako što onemogućava neurotransmisiju na perifernim holinergičnim sinapsama jer sprečava oslobađanje acetilholina.

Simptomi botulizma

Botulizam kod ljudi nastaje u tri klinička oblika:

  • botulizam u klasičnom smislu, kada se toksin unosi hranom preko digestivnog trakta („food born“ intoksikacija);
  • botulizam rana;
  • botulizam odojčadi i male dece.

Klasični oblik botulizma

Spore C. botulinum-a su široko rasprostranjene u prirodi, naročito su prisutne u zemlji i prašini. Kada se bakterija nađe u hrani, dolazi do aktivacije spore i njen prelazak u vegetativni oblik. Bakterija se razmnožava i oslobađa toksin koji se unosi hranom u digestivni trakt. Resorbuje se u tankom crevu i cirkulacijom dospeva do ciljnog mesta gde ispoljava svoje dejstvo. Ovako nastajeklasični botulizam. Inkubacija je 12-72 sata i prvi simptomi su opšta slabost, suva usta, disfagija, diplopija, vertigo, opstipacija, retencija mokraće. Mogući su bolovi u trbuhu koji liče na kolike, ali nikada prolivi. U kasnijoj fazi bolesti javlja se mlitava paraliza mišića. Bez odgovarajuće terapije stanje se pogoršava i prelazi u progresivnu mišićnu slabost i respiratorni arest.

Botulizam rana

Botulizam rana je retko oboljenje i može da se javi pri obilnoj kontaminaciji rane sporama C. botulinum-a. Potrebno je da se u rani stvore anaerobni uslivi, dolazi do aktivacije spore, prelazak u vegetativni oblik i produkcija toksina. Resorpcijom toksina javljuju se simptomi slični kao kod klasičnog botulizma. Ovaj klinički oblikje obično blaži.

Botulizam kod dece

Klinički oblik koji je po pravilu povezan sa korišćenjem meda kao zaslađivača. Ukoliko se u medu nalazi spora C. botulinum-a, one mogu da prodru kroz gornje partije digestivnog trakta i da dospeju do debelog creva gde prelaze u vegetativni oblik i luče toksin. Količina toksina je mala, tako je moguća i mala resorpcija toksina iz creva, koja može dovesti samo do opstipacije i blage opšte slabosti. Retko kod odojčadi simptomi mogu biti vrlo izraženi sa pojavom teške mlitavosti („floppy babies“).

Kod odraslih osoba izrazita kiselost želudačnog soka, prisustvo proteolitičkih enzima, snažnija peristaltika i sadržaj debelog creva utiču na efikasno eliminisanje spora C. botulinum-a zbog čega se ovo oboljenje ne javlja.

Dijagnoza

U laboratorijskoj dijagnozi je važno utvrditi prisustvo toksina. Kod klasičnog botulizma uzorak može biti kontaminirana hrana i krv bolesnika. Kod botulizma rana uzima se bris rane i traži se prisustvo C. botulinum-a. Kod botulizma male dece i odojčadi uzima se uzorak stolice i u njoj se traži prisustvo C. botulinum-a, takođe i prisustvo toksina.

Izolacija uzročnika je moguća, ali traje nekoliko dana i stoga nije od velike dijagnostičke koristi. Zato klinička dijagnoza ima prednost.

Prevencija i lečenje

Osnovne mere zaštite su pravilna priprema i čuvanje hrane. Botulizam se sprečava sterilizacijom konzervi što je jedini siguran način za inaktivaciju spora. Konzerve sa izdignutim poklopcem, kiselim mirisom ili mirisom na užeglu mast se obavezno bacaju. Hrana koja se konzervira u kućnim uslovima – zimnica. Trebalo bi da se čuva na niskim temperaturama, oko 4ºC. Konzerviranu hranu, ako je to po osobinama same namirnice moguće (npr sok, domaći pire od paradajiza), najbolje je prokuvati pre jela. Na taj način inaktivišemo botulinumski toksin.

Botulizam je retka i ozbiljna bolest kod koje je smrtnost visoka. Terapija se sprovodi polivalentnim antitoksičnim serumom, koji se daje čim se postavi klinička dijagnoza, bez laboratorijske potvrde. Antitoksin vezuje slobodan toksin, ali ne može da neutrališe toksin koji se već vezao za ciljno mesto. Najvažnije su mere respiratorne potpore i druga simptomatska terapija. Oporavak je spor i traje više meseci.

Za botulizam odojčadi i male dece dovoljna je promena režima ishrane.

Upotreba botulinskog toksina u lečenju

Nije poznato da toksin tipa G izaziva oboljenja ljudi. Ovaj toksin se upotrebljava za tretman bolnih mišićnih spazama kod Dystoniae ili Torticolis-a (spazama vratnih mišića). Toksin se ubrizgava direktno u mišić i terapijski efekat se postiže zbog popuštanja spazma. Efekat traje oko šest meseci.

Na sličan način se botulinumski toksin koristi u kozmetologiji za tretman bora lica.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

2 • Pitanja i odgovori

  1. Čudno je što se produkti ovako opasne bakterije danas koriste za tretman lica. Zahvaljujem Vam što ste podelili ovako jasan i detaljan tekst.

    • Kolega Nikola

      Toksin jeste veoma opasan, zato se kod tretmana lica koristi u veoma malim količinama.

Napišite Vaš odgovor/pitanje