Aritmija • Poremećaj srčanog ritma

Poremećaj srčanog ritma predstavlja abnormalne otkucaje srca. Poremećaji srčanog ritma uključuju abnormalnosti jednog ili više parametara: regularnost udaraca, mesta na kojima potiču električni impulsi ili sekvenca aktivacije otkucaja srca. Poremećaj srčanog ritma se takođe naziva i aritmija.

Primarna funkcija srca je obezbeđivanje krvi i hranljivih materija čitavom organizmu. Redovna kontrakcija srca pokreće krv u celom telu. Svaki otkucaj srca kontroliše se električnim impulsima koji prolaze kroz srce. U normalnom srcu ovi električni impulsi dolaze u redovnim intervalima. Ukoliko postoji neki poremećaj električnog sistema srca, srce se ne kontrahuje redovno. Nepravilne kontrakcije dovode do poremećaja srčanog ritma ili aritmije.

Električni sistem koji reguliše otkucaje srca sastoji se od dva glavna područja kontrole koja su povezana sa nizom provodnih puteva, slično električnim provodnicima u kući.

Sinoatrialni, ili SA čvor se nalazi u desnom atrijumu (pretkomori). Obezbeđuje glavnu kontrolu i predstavlja izvor svakog udarca. SA čvor takođe povećava srčanu frekvencu kada je to potrebno, kao što je tokom vežbanja, emocionalno uzbuđenje ili bolesti kao što je groznica. SA čvor se ponekad naziva „prirodnim pejsmejkerom“ srca. Električni impuls ostavlja SA čvor i putuje kroz posebne provodne puteve u srcu drugom kontroloru, atrioventrikularnom ili AV čvoru. Svrha AV čvora je da obezbedi put za impulse od atrije (pretkomora) do ventrikula (komora). Ovde takođe dolazi do blagog zaustavljanja impulsa, takozvano “kašnjenje”. Ovo uzrokuje da se pretkomore isprazne i da se komore ispune krvlju pre nego što se kontrahuju. Kašnjenje obezbeđuje pravilan vremenski raspored tako da komore srca imaju vremena da se potpuno kontrahuju i opuste pre sledećeg punjenja.

Uobičajeno, otkucaji srca su oko 60-100 puta u minuti. Ovo se zove „normalan sinusni ritam“ ili „normalan ritam“ ili „normalan srčani udar“. U zavisnosti od potreba tela, ovi otkucaji se mogu ubrzati (sinusna tahikardija) zbog stresa ili usporiti (sinusna bradikardija), kao što je tokom spavanja.

Aritmija • Poremećaj srčanog ritma

Aritmija • Poremećaj srčanog ritma

Šta je aritmija (poremećaj srčanog ritma)?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Aritmija predstavlja abnormalnost u otkucajima srca. Postoje mnoge vrste aritmija, a neke su istraživači i lekari klasifikovali u odnosu na mesto porekla (pretkomore, AV čvor ili komore). Uopšteno govoreći, oni impulsi koji ne potiču iz komora nazivaju se supraventrikularne aritmije, dok se one koji dolaze iz komore nazvaju ventrikularne aritmije. Aritmije koje često mogu dovesti do smrti za nekoliko minuta su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija. Iako drugi mogu uzrokovati smrt, ove dve aritmije mogu brzo i ozbiljno menjati sposobnosti srca, sprečavajući da se normalno puni i šalje dovoljnu količinu krvi u ostatak tela.

Koji su najčešći tipovi aritmija (poremećaji srčanog ritma)?

Predstavićemo Vam neke od najčešćih aritmija.

Prerane atrijalne kontrakcije ili prerane supraventrikularne kontrakcije

Ovo se dešava kada drugi deo pretkomora šalje električni impuls ubrzo nakon prethodnog impulsa, čime se srce kontrahuje ranije nego što se očekivalo. Ova aritmija je vrlo česta pojava u svim uzrastima i obično ne predstavlja ozbiljno stanje.

Supraventrikularna tahikardija ili paroksizmalni SVT ili PSVT

SVT se javlja kada bilo koja struktura iznad komore (obično pretkomora ili AV čvor) proizvodi redovan, brz električni impuls koji rezultira brzim otkucajima srca.

Sindrom bolesnog sinusa

Nepravilan električni impulsi koji generiše SA čvor uzrokuje brzinu srčane frekvencije (dolazi do naizmeničnog ubrzavanja i usporavanja otkucaja).

Sindrom Wolff-Parkinson-White (WPW)

Ovo je aritmija kod koje postoje dodatni električni putevi koji vode od pretkomora do komora i koji mogu izazvati tahikardiju i određene vrste brzih aritmija.

Atrijalna fibrilacija

Ovo je uobičajeno stanje izazvano električnim impulsima koji se ispuštaju velikom brzinom iz različitih oblasti pretkomora. Obično uzrokuje brze i nepravilane otkucaje srca.

Atrijalni flater

Stanje uzrokovano brzim ispuštanjem impulsa iz SA čvora. Desna pretkomora stvara električne impulse brzinom od 300 otkucaja u minuti, ali samo se svaki drugi impuls prenosi preko AV čvora, što znači da je ventrikularna brzina negde oko 150 otkucaja u minuti.

Koje su vrste aritmija kod ljudi sa ozbiljnim bolestima srca?

Aritmije koje nastaju u komori (ventrikularne aritmije) češće se javljaju kod ljudi sa ozbiljnijim srčanim oboljenjima, ali mogu se naći kod zdravih osoba.

Prehrambeni ventrikularni kompleks ili PVC

Električni impulsi počinju u komori, čime se srce kontrahuje ranije nego što se očekivalo. Najčešće se srce odmah vraća u svoj normalan ritam.

Ventrikularna tahikardija

Brzi i obično regularni impulsi dolaze iz komore i uzrokuje veoma brze otkucaje srca. Ovo predstavlja tahikardiju koja ugrožava život i zahteva hitnu medicinsku pomoć (194).

Ventrikularna fibrilacija

Električni impulsi nastaju u komori u brzom i poremećenom nizu. Zbog neusaglašenih kontrakcija srca, ono gubi svoju sposobnost redovne kontrakcije, što dovodi do neposredne srčane akcije; terapija električnim šokom može spasiti Vaš život (194). Opširnije o ventrikularnoj fibrilaciji.

Koje su druge vrste aritmija?

Bradiaritmije proizvode srčane impulse koji su suviše spori, kako bi se omogućilo dovoljno punjenje srca krvlju za vreme stresa, tokom povećane aktivnosti ili čak tokom normalnih aktivnosti. Bradiaritmije su obično sporije od 60 otkucaja u minuti. Na primer, osoba može imati vrtoglavicu koju oseća kada pokuša da ustane, jer se u mozak ne pumpa dovoljna količina krvi.

Aritmije mogu biti zastrašujuće, ali u mnogim slučajevima, naročito kod mlađih ljudi sa normalnim aritmijama, one nisu opasne po život i mogu se efikasno lečiti lekovima.

Supraventrikularne aritmije su veoma česte kod odraslih osoba srednje i starije životne dobi. Što je osoba starija, veća je verovatnoća da ima neku aritmiju, posebno atrijalnu fibrilaciju. Mnoge supraventrikularne aritmije su privremene i nisu ozbiljne, naročito ako nije prisutna nikakva osnovna bolest srca. Ove aritmije mogu biti odgovor na normalne aktivnosti ili emocije. Čak iako aritmija ima ozbiljan osnovni uzrok, aritmija sama po sebi ne može biti opasna. Najčešći problem se često može efikasno lečiti.

Svrha ovog članka je dati čitaocu uvod u aritmije. Svaki poremećaj ili aritmija detaljno su proučavali mnogi naučnici, tako da postoje knjige i članci posvećeni svakoj vrsti aritmije. Posebni detalji za svaki tip i podtip poremećaja su daleko izvan okvira ovog uvodnog članka.

Simptomi atrijalne fibrilacije i znaci upozorenja!

Atrijalna fibrilacija je vrsta aritmije i može izazvati simptome kod nekih ljudi. Većina ljudi nema nikakve simptome. Neki od znakova i simptoma upozorenja koji se mogu ipak javiti su:

  • Anksioznost;
  • Neprijatan osjećaj u grudima;
  • Malaksalost;
  • Slabost;
  • Nedostatak energije ili kratkoća daha uz napor.

Koji su znaci i simptomi aritmija?

Mnoge aritmije ne izazivaju nikakve simptome ili se kod nekih ljudi mogu javiti minimalni simptomi. Međutim, drugi ljudi mogu stvarno osetiti aritmije.

Neki od simptoma su:

Sa druge strane, ljudi mogu osetiti mnoge simptome opisane gore, a da pri tome nemaju nikakve aritmije. Ovi simptomi mogu biti zbog anksioznosti, stresa ili drugih uzroka.

Šta uzrokuje aritmije?

Kod osoba bez poznate bolesti srca, aritmije su generalno nasumične, izolovane pojave koje nemaju nikakav značaj. Međutim, lekar će Vam savetovati da dolazite redovno na kontrolu i da se ovi neobični srčani otkucaji prate, naročito ako se ponavljaju.

Razne srčane bolesti uzrokuju aritmije. Bolest srca može se odnositi na pacijente sa bolestima koronarnih arterija, problemima sa srčanim zaliscima, različite srčane insuficijencije ili poremećajima srčane provodljivosti ili visokog krvnog pritiska (hipertenzija). Zapamtite da aritmije ne znače da osoba ima srčano oboljenje. Aritmije imaju mnogo uzroka nastanka; ponekad uzrok aritmije nikada nije utvrđen, dok se drugi uzroci mogu lako otkriti i lečiti.

Ponekad, neka druga stanja bolesti mogu uzrokovati ili pogoršati aritmije. To su:

Kada je potrebno tražiti medicinsku pomoć ako imate aritmije?

Ako osetite bilo kakvo preskakanje ili lupanje srca, jednom ili veoma retko, bez drugih simptoma, obično nije ozbiljno i medicinska pomoć nije potrebna. Međutim, ukoliko imate bilo kakva pitanja ili zabrinutosti, razgovarajte sa svojim lekarom o tome.

Neki od ozbiljnijih simptoma koji zahtevaju automatsku lekarsku pomoć su:

  • Svaka neobjašnjena kratkoća daha;
  • Gubitak svesti;
  • Malaksalost ili slabost;
  • Osećaj da srce lupa previše sporo ili brzo;
  • Bol u grudima prilikom normalne aktivnosti;
  • Bol u grudima sa bilo kojim od gore navedenih simptoma;

Ljudi koji doživljavaju ove simptome ne bi trebalo da voze do urgetnog centra. Najsigurnije je da pozovete hitnu pomoć (194).

Kako se dijagnostikuju aritmije?

Procena poremećaja ritma obično zahteva detaljan razgovor sa pacijentom o simptomima, kao i dodatan fizikalni pregled i dopunske metode.

Pored toga, elektrokardiogram (ili kraće EKG) je obavezan da bi se utvrdio tačan tip aritmije. Ako je poremećaj ritma prisutan dok se snima EKG, problem se odmah može uočiti. Ponekad je potrebno 24-satno snimanje srčanih otkucaja da bi se otkrio svaki problem poremećaja ritma koji se javlja svakodnevno, ali ne i konstantno.

Međutim, ako je aritmija još ređa, može se koristiti i uređaji za praćenje (snimanje). Ovi uređaji mogu biti ručne mašine koje aktivira pacijent kad god oseća neke simptome. Postoje i uređaji za praćenje ritma koji se hirurškim putem stavljaju ispod kože i ostaju tamo najduže godinu dana.

Ultrazvuk srca, koji se zove ehokardiogram, često se koristi za procenu strukture i funkcije srca, koji mogu pomoći u otkrivanju osnovnih uzroka koji dovode do aritmija.

Aritmije kod dece se dijagnostikuje pomoću istih testova koji se koriste kod odraslih.

Kako izgleda lečenje aritmija?

Lečenje aritmija varira u zavisnosti od prisustva ili odsustva simptoma, koliko često se javljaju aritmije i ozbiljnosti osnovnih stanja srca. Većina aritmija se uopšte ne leči. Neke aritmije  se međutim moraju odmah lečiti elektrokardioverzijom ili će pacijent nažalost umreti. Kod nekih pacijenata je obavezno lečenje aritmija i to pomoću implantiranih pejsmejkera ili kardijalnih defibrilatora (ICD), koji se ugrađuju hirurškim putem.

Koji su tretmani dostupni za aritmije?

1 Električni

Oni uključuju pejsmejkere i defibrilatore, kao i automatske spoljne defibrilatore (AED) koje su dostupni javnosti.

2 Ablacija

Ova tehnika se vrši hirurškim postavljanjem malih sondi koje mogu uništiti srčano tkivo, a zatim se uklanjaju kada se tkivo promeni. (Tehnički, ablacija – predstavlja ubijanje ćelija koje se najčešće nalaze u pretkomori, čime se zaustavlja stvaranje impulsa koji generišu aritmiju – može se raditi sa vrućim ili hladnim sondama.) Ponekad se to zove modifikovana MAZE procedura.

3 Hirurški implantati

Ovo su pejsmejkeri koji regulišu brzinu srčane frekvencije (uključivanjem dodatnih otkucaja ukoliko su otkucaji srca suviše spori ili usporavnjem otkucaja ukoliko je frekvencija srca ubrzana); defibrilatori koji otkrivaju i zatim prekidaju ventrikularnu fibrilaciju. Pejsmejkeri i defibrilatori su hirurški implantirani i napajaju se na bateriju.

4 Hirurgija

Predstavlja otvorene operacije srca, gde se u srčanom tkivu izrađuju mali rezovi koji će posle nekog vremena formirati ožiljke koji blokiraju električne impulse ili se uklanjaju ćelije koje izazivaju impulse (trenutno se retko radi).

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

3 • Pitanja i odgovori

  1. Princevac Slobodan

    Poštovani,
    Imam 75 god.Vec 20 god se lecim od Afib .tahikardiske Dva neuspela DC elektro soka,..zatim ugradjena dva stenta..i ove godine u Februaru ugradjen Pacemaker tip VVIR SA JEDNOM ELEKTRODOM SMEŠTENE DO AV CVORA ..Av ć vor JE PLANIRAN DA SE RF ABLACIJOM ONESPOSOBI A TADA DA PM IMA 100 % ukljucenje(sada PM radi oko 30% vremena tj kada (noću ) kada puls bude manji od 55 b/min(tako je nastelovanPM…kod prof Milasinovica dr Kircanski Branislav..Bg…koji je sada za 50/50 da radim predvidjenu RFA .. DOK MOJA ass.DR POLOVINA MARIJA KOJA JE I PREDLOZILA prethodnu ugradnju PM I zatim PFA AV Ć VORA NAŠLA MI JE HIRURGA I KOJI MI JE ZAKAZAO PFA ..ALI SAM JA DO DALJEG ODBIO tu intervenciju. !NADAJUĆI SE DA ĆE MI NOVI LEKOVI I Ishrana , MASAZe KIČMENOG NERVA ( neki pacijenti misle da je glavni uzrok Afib uklještenje Vagus uli drugih glavnih nerava u telu ..pa se to prenosi na nerve SA i AV tj srčanog sistema provodljivost.
    Kada sam jedne godine probao (par dimova )marihuanu bio sam u srećnom sinusu ..:)..pa je dr mi rekla da nastavim ako pomaže..To sam radio u zemlji de je ova droga dozvoljena..!
    pa mislim da i sada to probam i ulje ..Nije ispitano ..ali mislim da treba ispitati efikasnost takvog načina lečenja Afib..ja se odmah prijavljujem Za pokusnog pacjenta..tog leka sa osnovom marihuane..
    Vaše mišljenje molim i očekujem ga ……
    Puno vas pozdravljam i želim vam uspeh u teškim studijima koje ste izabrali

    Molim vaše mišljenje

  2. Postovanje ja vec par dana imam uzastopce ubrzan rad srca ujutru i uvece posle jela mada osecam bolove u predelu vrata ali kada krene da lupa brzo traje dosta dugo popijem presol tablete koje mi je lekar prepisao ali jedva i ta tableta uniri ja sam jako zabrinuta mada sam vise puta bila u hitnoj i uradili mi ekg i kazu sve je uredu ali meni ovo ne prestaje mozete mi reci da li moze to dovesti do infarkta i sta moze biti uzrok pozdrav

    • Poštovana, hvala Vam što ste nam ukazali poverenje i javili se…

      Molim Vas idite kod kardiologa i posavetujte se sa njim.

      Srdačan pozdrav.

Napišite Vaš odgovor/pitanje