Angina pektoris: simptomi, dijagnoza i terapija

Ako osećate bol ili pritisak u središnjem delu grudnog koša, levoj polovini vrata, levom ramenu ili levoj ruci, odmah se obratite najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Nipošto se nemojte odvesti sami, već pozovite hitnu pomoć (194) da dođe po Vas.

Angina ili angina pektoris (Angina Pectoris) je medicinski naziv koji označava privremeni osećaj nelagodnosti u grudima usled nedovoljnog protoka krvi u srčanom mišiću, samim tim smanjenom količinom kiseonika, pri čemu je ometena normalna funkcija srca.

Velike količine stresa, fizičkog napora, traume, ekstremne temperature i nepravilna ishrana povećaju rizik za nastanak angine pektoris kod pojedinca.

Angina pektoris: simptomi, dijagnoza i terapija

Angina pektoris: simptomi, dijagnoza i terapija

Simptomi i znaci

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Angina se sama po sebi smatra simptomom (ili niz simptoma), ne oboljenjem.

Sledeći simptomi se najčešće javljaju kod angine pektoris:

Sledeći simptomi se takođe javljaju, najčešće u okviru anginoznog napada:

Ovi simptomi su identični kao simptomi kod srčanog udara. Razlikovanje angine pektoris i srčanog udara je poprilično komplikovano, upravo zbog simptoma koji se preklapaju tj. javljaju u oba slučaja, međutim, ono što uvek treba imati u vidu je činjenica da napad angine traje samo nekoliko sekundi do par minuta, a bol pri srčanom udaru je dugotrajniji.

Ukoliko vam se prvi put ukazuju ovi simptomi i znaci, sedite i pozovite hitnu pomoć (194) ili ukoliko ste u mogućnosti idite do najbliže zdravstvene ustanove i obratite se za pomoć. No, ukoliko ste nekada imali napad angine i ovaj je sličan prethodnom, možete uzeti nitroglicerin i staviti pod jezik (sublingvalno), zatim odmoriti neko vreme. Bol bi trebao da prestane za okvirno 5 minuta, a ukoliko bol ne popusti za tih par minuta obratite se lekaru u što kraćem vremenskom roku.

Tipovi angine pektoris

Angina može imati dva oblika:

  1. Stabilna angina
  2. Nestabilna angina

Stabilna angina je najčešći oblik angine i to je ona angina na koju ljudi najčešće misle kada je pominju.
Ljudi sa stabilnom anginom uglavnom regularno imaju simptome. Epizode imaju svoj stalni šablon i predvidive su.

Kod većine se simptomi javljaju nakon fizičke izmorenosti.

Simptomi stabilne anigne uglavnom traju manje od 5 minuta i nestaju nakon odmora ili korišćenja nitroglicerina sublingvalno.

Nestabilna angina je ređi oblik angine pektoris. Simptomi su nepredvidivi i mogu se javiti i u mirovanju.
Činjenica je da prvi susret sa anginom ukazuje na nestabilnu anginu koja ili ostaje kao takva ili progresuje u stabilan oblik.

Simptomi su intenzivniji u nestabilnom obliku angine – bol se javlja češće, jačeg je intenziteta, traje duže, uglavnom se javlja u mirovanju i nitroglicerin ne olakšava bol.

Ovaj tip angine nije isto što i srčani udar ali kao i kod infarkta zahteva hitnu posetu Vašem lekaru ili urgentnom centru.

Kod osoba sa stabilnom anginom se posle nekog vremena mogu pojaviti znaci i simptomi koji ukazuju na pogoršanje stanja. U ovu grupu spada:

  • Epizoda anginoznog napada koja se razlikuje od regularnog šablona;
  • Buđenje noću usled simptoma angine;
  • Ozbiljniji i intenzivniji simptomi nego inače;
  • Češći simptomi nego inače;
  • Simptomi koji traju duže nego uobičajeno;

Uzroci

Koronarno srčano oboljenje

Najčešći uzrok nedovoljnog priliva krvi u srce je koronarno srčano oboljenje, često poznato i pod nazivom koronarno arterijsko oboljenje.

Patološki proces koji se nalazi iza ovog oboljenja jeste suženje lumena ili potpuna obliteracija (začepljenje) koronarnih arterija. Koronarne arterije su zadužene za ishranu srčanog mišića, dopremanje hranljivih sastojaka i odnošenje raspadnih produkata metabolizma. Do suženja ili obliteracije lumena krvnog suda i kompromitovanog protoka krvi najčešće dolazi usled ateroskleroze.

Ateroskleroza je patološki proces u kome dolazi do nakupljanja masnih čestica, holesterola, delova mrtvih ćelija i kalcijuma, zatim njihovog taloženja u unutrašnji zid krvnog suda, što posledično dovodi do blokade krvnih sudova i otežanog ili potpuno prekinutog protoka krvi. Obično pogađa srednje i velike arterije.

Faktori rizika za razvoj ateroskleroze:

Spazam (grčenje) koronarnih arterija

Još jedan od uzroka nestabilnog oblika angine je spazam koronarnih arterija. Funkcija koronarnih arterija jeste, kao što je gore već navedeno, dopremanje krvi, kiseonika i hranjljivih materija do srčanog mišića, kao i odnošenje raspadnih produkata metabolizma iz srca.

Spazam mišića koji okružuju koronarne arterije dovodi do njihovog sužavanja ili čak privremenog začepljenja. Posledično se zaustavlja dotok krvi u srčani mišić na neko vreme, što prouzrokuje simptome angine. Ovo stanje se naziva Princmetalova angina, odnosno vazospazam koronarnih arterija. Njeni simptomi se često pojavljuju noću tokom odmaranja ili spavanja i bez ikakvog očiglednog uzroka.

Upotreba kokaina može uzrokovati spazam koronarnih arterija i dovesti do srčanog udara.

Drugi uzroci angine:

  • Blokada koronarnih arterija ugruškom krvi (tromb) ili kompresijom (pritiskom) usled postojanja nekog procesa izvan arterije;
  • Zapaljenje ili infekcija koronarnih arterija;
  • Povreda jedne ili obe srčane arterije;
  • Slaba funkcija sitnih krvnih sudova (mikrovaskularna angina);

Kada osoba ima aterosklerozu, spazam ili bilo kakvo oštećenje koronarnih arterija, simptomi angine se mogu pojaviti najčešće izazvani nekim od precipitirajućih (tzv. „okidača“) faktora:

  • Fizička iscrpljenost
  • Emotivni stres
  • Izlaganje hladnoći
  • Smanjen unos kiseonika pri disanju (dovodi do smanjenja količine kiseonika u krvi)
  • Konzumiranje kofeina ili pušenje cigareta (takođe smanjuje količinu kiseonika u krvi)

Faktori rizika angine i ateroskleroze

Kada tražiti medicinsku pomoć kod angine?

Ukoliko Vam se prvi put dešavaju gore navedeni simptomi i niste sigurni [ta je u pitanju, obratite se Vašem doktoru u najkraćem mogućem roku. Nikako nemojte odlagati odlazak, jer svako odlaganje u ovom slučaju je rizično po Vaš život. Medicinsko osoblje je stručno i učeno da prepozna ovo stanje i pomogne Vam na pravi način.

Ako ste već imali susreta sa anginom i sada Vam se ponovo događaju isti simptomi postupite onako kako Vam je lekar objasnio. Međutim, ukoliko su se simptomi promenili na bilo koji način ili pogoršali nemojte odlagati odlazak kod doktora.

Vrlo je bitno napomenuti da ukoliko sumnjate na anginu ali još uvek se nikakvi simptomi nisu pojavili, nipošto ne čekajte da se simptomi ili znaci pojave već zatražite stručnu medicinsku pomoć u tom slučaju.

Dijagnoza

U okviru procesa postavljanja dijagnoze, doktor Vam može zatražiti sledeće analize:

Elektrokardiogram (EKG)

Ovo je bezbolan test koji proverava da li postoji neka anomalija otkucaja srca. Elektrode se prikače na grudi i ostale delove tela (ruke i noge) i tako čitaju električne impulse povezane sa otkucajima srca. EKG dijagnostikuje nepravilnosti u srčanom radu.

Radiografija grudnog koša

Radiografija grudnog koša će pokazati bilo kakvo nakupljanje tečnosti u plućima i služi isključenju drugih oboljenja sa propratnim bolom u grudima.

Nijedan test krvi ne može sa sigurnošću da dokaže da neko ima anginu. Kod sumnje na anginu ili srčani udar doktor postavlja dijagnozu na osnovu anamneze (razgovora sa pacijentom), fizikalnog pregleda i dodatnih analiza ukoliko on smatra da su potrebni.

Ukoliko nakon ovih testova lekar posumnja da pacijent može imati koronarno srčano oboljenje, dodatni testovi će biti odrađeni da potvrde mogućnost oboljenja. Ti testovi podrazumevaju sledeće:

Test opterećenja

EKG se obavlja pre, tokom i nakon fizičke aktivnosti (uglavnom hodanje na pokretnoj traci ili lekovima izazvano opterećenje, poput dobutamina) da bi se uočio eventualan neadekvatan protok krvi do srčanog mišića koji će biti prikazan na EKGu kao promena. Ovo se najčeće radi kod stabilnog oblika angine pektoris.

Test opterećenja talijumom

Procedura koja podrazumeva ubrizgavanje radioizotopa u cirkulaciju i posmatranje njegovog protoka pod kontrolom fluoroskopa, CT-a ili MRI (magnetna rezonanca). Ova procedura nam daje uvid u funkcionalnost krvnih sudova i same cirkulacije kao i mogućnost identifikovanja i lokalizacije stenoze ili začepljenja krvnog suda.

Koronarni angiogram (arteriogram)

Procedura u kojoj se kateterom ulazi u brahijalnu arteriju najčešće (arteriju ruke) i kateter se sprovodi do jedne od koronarnih arterija, aplikuje se kontrastno sredstvo u cirkulaciju koje omogućava vizualizaciju stenoze ili začepljenja krvnog suda kao i postojanje krvnih ugrušaka. Procedura se uglavnom radi pod kontrolom CT-a ili MRI.

Lečenje

Sama terapija zavisi od ozbiljnosti simptoma koje imate i od stanja u kojem se vaše srce nalazi.
Uglavnom se aplikuje bar jedna intravenska infuzija preko koje se dobijaju lekovi i tečnosti.

Aspirin se uvodi kao lek (sem ako pacijent nije već uzeo dnevnu dozu aspirina).

Po potrebi se uvodi oksigena terapija (kiseonik kroz masku ili nosne cevčice). Ovo će pomoći pacijentima koji imaju poteškoća sa disanjem. Direktno davanje kiseonika povećava količinu kiseonika u krvi i ublažava simptome.

Ukoliko se radi samo o angini pektoris, procedura je vrlo jednostavna, pacijent mora da se odmara i posmatra, daje se aspirin, oksigena terapija i nitroglicerin pod jezik.

Dodatna terapija koja se može uvesti, u zavisnosti od slučaja, su: lekovi da ublaže anksioznost pacijenta, lekovi koji smanjuju hipertenziju i ubrzan puls, lekovi koji preventiraju rizik od stvaranja ugrušaka krvi.

Ukoliko zdravstveni radnik sumnja srčani udar, pacijentu se daje fibrinolitik (snažan lek koji sprečava zgrušavanje krvi).

Nakon što lekar pregleda rezultate testova i analiza koji su prethodno odrađeni, odlučuje o tome gde će se pacijent nalaziti narednih par sati ili dana, kao i potrebne dalje postupke.

Ako je angina dijagnostikovana i pacijent se oseća bolje i njegovo stanje je stabilno, pacijent se može vratiti kući. Dobiće lekove koji su mu potrebni i biće potrebno da dođe na kontrolu za par dana.

U slučaju da je stanje pacijenta nestabilno i da se simptomi pogoršavaju, dodatne analize će biti odrađene i ako se ustanovi da su arterije kritično blokirane, pacijent će morati na koronarnu angiografiju, koronarnu angiplastiku ili u težim slučajevim čak i na ugradnju bajpasa.

Koronarna angiografija, koronografija ili koronarna arteriografija je invazivna dijagnostička procedura u kojoj se uz pomoć radiološke opreme obavlja pregled unutrašnjosti (lumena) krvnih sudova srca ili koronarnih arterija. Ova procedura omogućava tačnu lokalizaciju suženja arterije.

Angioplastika ili perkutana transluminalna angioplastika je invazivna kardiološka i radiološka tehnika mehaničkog širenja suženih ili začepljenih krvnih sudova primenom balon kateterizacije. Nakon tačne lokalizacije suženja koronarnih arterija se aplikuje kateter u arteriju ruke ili prepona uz dejstvo lokalnog anestetika. Na samom kraju katetera je prikačen mali balon. Katetorom se dolazi do suženja i vrši se naduvavanje balona u cilju otklanjanja suženja.

Mnogi pacijenti nakon ove procedure zahtevaju ugradnju tzv. stenta, malog metalnog „rukava“ koji se aplikuje u suženi deo arterije. Stent drži arteriju otvorenom i prohodnom.

Bajpas ili srčana premosnica je naziv za premošćavanje srčane arterije presađivanjem tkiva, tačnije hirurški postupak olakšavanja protoka krvi u angini pektoris kojim se znatno smanjuje rizik od smrti usled koronarnih bolesti srca.

Procedura ugradnje bajpasa:

Grudni koš se hirurškim putem otvara (operacija na otvorenom srcu).

Suženi deo arterije se premošćuje delom vene odstranjene iz noge ili delom arterije uzete iz zadnjeg dela sternuma (grudna kost) – unutrašnja grudna arterija, takođe se može uzeti i deo radijalne arterije uzete iz nadlaktice. Više arterija može biti premošćeno u jednoj operaciji. Ova operacija je vrlo sigurna i ima stopu smrtnosti od samo 1% kod ljudi čiji srčani organ nije ozbiljno oštećen do mere gde ne može biti oporavljen, čija su pluća u normalnoj funkciji, kao i jetra i bubrezi i ostatak organa.

Oporavak nakon ovakve operacije može biti dugotrajniji iz razloga što se grudni koš otvara, posebno kod starijih osoba ili osoba sa više zdravstvenih problema.

Lekovi i medikamenti u terapiji angine pektoris

Nitroglicerin je sublingvalni (aplikuje se pod jezik) lek koji ublažava simptome angine tako što širi krvne sudove i smanjuje potrebu srčanog mišića za kiseonikom. Time omogućuva veći protok krvi kroz koronarne arterije. Nitroglicerin se uzima samo kada osoba zapravo ima simptome ili očekuje da će ih imati. Sporodelujući ili dugotrajni nitroglicerin može biti terapija za prevenciju angine ali ne pre nego što se probala terapija beta blokatorima.

Beta blokatori smanjuju opterećenje rada srca. Oni usparavaju puls, smanjuju krvni pritisak i smanjuju silu kontrakcija srčanog mišiča. Ovo smanjuje potrebu srca za kiseonikom i ublažava simptome angine. Beta blokatori se uzimaju svaki dan, bez obzira na to da li osoba ima simptome ili nema jer su dokazani da sprečavaju srčani udar i iznenadnu smrt.

Blokatori kalcijumskih kanala ometaju kretanje kalciijuma kroz kalcijumove kanale. Blokatori kalcijumskih kanala se koriste kao antihipertenzivni lekovi, odnosno kao lekovi za sniženje krvnog pritiska kod pacijenata sa hipertenzijom. Posebno su efektivni protiv nefleksibilnosti velikih krvnih sudova. Često se koriste za promenu pulsa, sprečavanje moždanih vazospazama i redukovanje bola u grudima uzrokovanog anginom pektoris. Ovi blokatori se uvode kao terapija nakon što beta blokatori nisu imali uspeha. Uzimaju se svaki dan.

Aspirin – dnevna doza aspirina je obavezna kako bi smanjila mogućnost pojavljivanja i nakupljanja plaka koji prouzrokuje stvaranje krvnih ugrušaka. Aspirin se pokazao kao dobar lek koji redukuje rizik drugog srčanog udara kod ljudi koji su već imali jedan. Uzimanje aspirina nosi neke rizike po ljude starijeg životnog doba, ljude koji imaju bolesti digestivnog trakta ili poremećaj zgrušavanja krvi. Postoji i mogućnost alergije na lek aspirin i ukoliko osoba zna da ima alergiju ili sumnja da mu se javila alergija potrebno je da se odmah javi u bilo koju zdravstvenu ustanovu, kao i kod svake druge alergijske reakcije na bilo koji drugi lek.

Statini su klasa lekova koja se koristi za snižavanje nivoa holesterola inhibicijom enzima HMG-CoA reduktaza, koji ima centralnu ulogu u produkciji holesterola u jetri. Pokazali su se kao dobri u stabilizaciji masnog plaka koji se stvarana unutrašnjim zidovima koronarne arterije čak i kada je holesterol u krvi u granicama normale ili minimalno povišen. Lipoprotein niske gustine LDL ili nivo „lošeg holesterola“ treba da bude manje od 70mg/dL (miligrama po decilitru) za osobe koji imaju visok rizik od nastanka srčanog udara. Svaka osoba koja ima anginu pektoris bi trebala da zna svoje rezultate nivoa holesterola/lipida (masti) u krvi.

Prevencija angine pektoris

Najbolji način je da se redukuju (smanje) faktori rizika u ranom stadijumu života. Cilj je da ne dođe do angine, srčanog udara ili iznenadne smrti. Iako niko ne može da izbegne starenje, nasledne rizike ili pol, određeni rizici su u kontroli pacijenata.

  • Prestanak pušenja ili korišćenja nikotina u bilo kojoj formi
  • Držanje visokog pritiska pod kontrolom
  • Smanjenje masti u krvi (kroz ishranu,vežbe i lekove)
  • Održavanje zdrave telesne težine
  • Držanje dijabetesa i šećera u krvi pod kontrolom
  • Nipošto korišćenje supstanci poput kokaina i amfetamina

Važno je da pratite svoje simptome, pridržavate se prepisane terapije od strane Vašeg doktora i ukoliko primetite bilo kakvu promenu u manifestaciji bolesti obratite se doktoru u najkraćem vremenskom roku.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje